Hrvatska postavlja 417 MW solarne energije 2025

Hrvatska je u dvanaest mjeseci od prosinca 2024. do prosinca 2025. pustila u pogon 417 MW solarne energije, pokazuju podaci Hrvatske udruge obnovljivi izvori energije (RES Hrvatska).

Brojka naglašava stabilan rast hrvatskog solarnog tržišta nakon što je 397 MW instalirano tijekom 2024. Kumulativni solarni kapacitet zemlje prešao je prag od 1 GW prošlog svibnja i iznosio je 1255 MW početkom prosinca 2025.

Marija Hanzec, voditeljica komunikacija RES Hrvatska, izjavila je za pv magazin da će, ako se nastavi trenutni tempo širenja, instalirani kapacitet solarne energije prvi put nadmašiti snagu energije vjetra početkom 2026. godine.

Hrvatskim solarnim tržištem trenutačno dominiraju priključci na njegovu distribucijsku mrežu, koji su do danas odgovorni za 1.136 MW instaliranog kapaciteta. Podaci RES-a Hrvatska pokazuju da oko tri-instaliranog kapaciteta potječu od komercijalnih i industrijskih kupaca, dok oko četvrtina dolazi od kućanstava.

Hanzec je rekao da su subvencije, posebno za krovne PV sustave, bile glavni pokretač tržišta u 2025. Na stambeno tržište također je utjecalo ukidanje neto mjerenja, koje je stupilo na snagu početkom 2026., što je navelo neka kućanstva da ubrzaju odluke o ulaganju.

Neto mjerenje zamijenjeno je novim zakonskim okvirom prema kojem se višak električne energije prodaje po nižoj cijeni od maloprodajne, čime se rok povrata produljuje do 30%. RES Hrvatska očekuje da će promjena uzrokovati slabljenje stambene potražnje ove godine.

C&I segment potaknut je investicijskim subvencijama i visokim cijenama električne energije, za koje je Hanzec objasnio da su među najvišima u Europi. "U tim je uvjetima solarna energija postala vrlo atraktivno rješenje za smanjenje operativnih troškova energije", rekao je Hanzec, dodajući da se taj interes očekuje iu 2026. godini.

Preostala operativna solarna energija u Hrvatskoj sastoji se od 119 MW iz osam solarnih projekata povezanih s prijenosnom mrežom, uključujući dvije solarne-elektrane puštene u rad 2025., s kapacitetima od 9,9 MW i 7,6 MW.

Dok je hrvatsko-tržište obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj još uvijek u povojima, Hanzec je za pv magazin rekao da oko 3,5 GW projekata obnovljivih izvora-}}za-izgradnju-u Hrvatskoj, od kojih je približno 75% solarnih, čeka na odluku o visini naknada za priključenje na prijenosnu mrežu.

Savjetovala je da, iako je hrvatski ministar gospodarstva ponovio da bi naknade trebale biti postavljene na nulu, u kombinaciji s fleksibilnim aranžmanima za priključenje i poticajima za skladištenje baterija, konačna odluka ostaje na Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, ostavljajući projekte na čekanju dok se odluka ne donese.

Dok je Hanzec rekla da rješavanje naknada za priključenje na mrežu predstavlja najveću pojedinačnu prepreku za daljnju implementaciju obnovljive energije, rekla je i da bi regulatorni okvir za sustave za pohranu energije baterija trebalo dodatno definirati kako bi se pomoglo u upravljanju zagušenjima mreže i omogućio dodatni solarni kapacitet.

"Hrvatski nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) ima za cilj instalirati 2.382 MW solarnih kapaciteta do 2030. godine. S oko 1.255 MW već u pogonu, Hrvatska je dosegla otprilike polovicu svog cilja za 2030. godinu", objasnio je Hanzec. "Međutim, postizanje punog cilja NECP-a bit će moguće samo ako se otključaju solarni-projekti velikog-razmjera, budući da samo krovne i male-instalacije neće biti dovoljne."

Hrvatska je nedavno usvojila novi Zakon o prostornom uređenju, koji je postrožio pravila za agronaponsku i plutajuću solarnu energiju. Hanžec je rekao da iako u Hrvatskoj još nema takvih projekata, već su izdane energetske dozvole za nekoliko projekata. "Očekujemo buduće zakonske izmjene kako bi se Hrvatska dodatno uskladila s EU Direktivom o obnovljivim izvorima energije III, koja prepoznaje projekte obnovljivih izvora energije kao projekte od prevladavajućeg javnog interesa", pojasnila je.