Poljska daje prioritet obnovljivim izvorima energije u planovima za oporavak od pandemije

Analiza europskog ekonomskog trusta mozgova Bruegel pokazujePoljskaje dodijelio najveći dio svogEU financiranje oporavka od pandemijena obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju.

Dok je 13,49 milijardi eura (14,2 milijarde dolara) koje poljska vlada kaže da će posvetiti takvim objektima, do kraja 2026. manje od 15,1 milijarde eura koje je dodijelilaItalija, potonji predstavlja samo 7,9 posto ukupnog paketa potrošnje koji je predložio Rim i odobrio blok. Umjesto toga, potrošnja na čistu energiju i tehnologiju čini 37,5 posto proračuna dostavljenog u Varšavskom planu oporavka i otpornosti (RRP).

Europska unija se obvezala napodijeliti 723,8 milijardi euradiljem država članica kako bi se financirao njihov oporavak od pandemije. Uz paket koji će se sastojati od 338 milijardi eura bespovratnih bespovratnih sredstava i 385,8 milijardi eura zajmova EU, prema Bruegelu sa sjedištem u Bruxellesu, konačni RRP podnio jeNizozemskakrajem prošlog mjeseca.

Uz pojedinosti koje je bilo teško utvrditi, Bruegel je koristio različite mjere kako bi procijenio kako bi se planovi potrošnje država članica trebali raščlaniti. Pruža referencu na sedam definicija koje je iznioEuropska komisija, što uključuje potrošnju na obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju te proračun zaodrživi transportiobjekti za punjenje.

S obzirom da je Komisija zahtijevala od državnih proračuna da dodijele najmanje 37 posto sredstava za šire "zeleni prijelaz" prema definiciji, Poljska je premašila taj prag samo za obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju. 360 milijuna eura dodijeljenih za čistu energiju i tehnologiju od straneCiparčinilo 28,9 posto svog RRP-a, prema Bruegelu, sČeškadodijelivši 25,6 posto svojih financija (1,81 milijardu eura),Malta22,6 posto (80 milijuna eura), iBugarska22,1 posto (1,46 milijardi eura).

Uskoro

ŠvedskaiLuksemburgispunili zelenu prijelaznu oznaku od 37 posto, a da nisu dodijelili svoja sredstva RRP-a za obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju. Uz bok Italiji u relativnoj EU zaostaje u tom pogleduLatvija, koja je dodijelila 80 milijuna eura (4,4 posto svog RRP-a) za takve prioritete,Irska(50 milijuna eura i 5,5 posto),Španjolska(4,72 milijarde eura što čini samo 6,8 posto), iPortugal(1,23 milijarde eura i 7,4 posto).Njemačka3,32 milijarde eura za obnovljive izvore energije i čistu tehnologiju iznosi 11,9 posto ukupnog RRP proračuna iFrancuska3,68 milijardi eura čini 9 posto.

Održivi prijevoz i mjesta za punjenje osigurali su veliki dio potrošnje u najmanjim državama članicama bloka, a ti prioriteti su činili 32,7 posto (30 milijuna eura) luksemburških planova i 32 posto (110 milijuna eura) planova Malte. 8,84 milijarde eura koje je dodijelioRumunjskaza održivi promet činilo 30 posto njezinog RRP-a iMađarska1,81 milijardu eura činilo je četvrtinu njegove potrošnje za oporavak od pandemije.

Na drugom kraju ljestvice, prijevoz s niskim emisijama čini samo 2 posto čeških planova, s proračunom od 150 milijuna eura, a isti iznos čini 4,5 posto planirane potrošnje Švedske na to pitanje i 7,1 postoFinska's. 970 milijuna eura koje je dodijelio Portugal čini 5,8 posto njegovog ukupnog RRP-a iGrčkapotrošit će 1,05 milijardi eura na isti postotak svog fonda za oporavak od pandemije.

5,93 milijarde eura koje će Njemačka izdvojiti za održivi promet je 21,2 posto ukupne potrošnje. Španjolska će za to pitanje izdvojiti 19 posto svojih sredstava (13,2 milijarde eura), Italija će 18,5 posto svog novca izdvojiti za transport (35,4 milijarde), a Francuska 16,6 posto (6,78 milijardi eura).

Štedljiva stanja

Raščlamba koju je izradio think tank, a koji velikim dijelom financiraju zemlje članice EU-a i europske korporativne članice, također je ponudio uvid u proračunski pristup dotičnih nacija. Za maksimalni iznos bespovratnih sredstava za koji Komisija procjenjuje da će moći prikupiti za njih se prijavilo 18 zemalja, dok bi se o raspoloživim kreditima moglo reći samo za dvije zemlje.

Njemačka je zatražila 2,3 milijarde eura više bespovratne pomoći nego što EU predviđa da će biti dostupna, Francuska 1,5 milijardi eura više, aAustrijabonus od milijardu eura.Slovačkai Bugarska se suočava s potrebom da nadoknade iznos od 300 milijuna eura u svom zahtjevu za bespovratna sredstva iz vlastite blagajne, iHrvatskai Rumunjskoj predviđeni su manjkovi od 100 milijuna eura. Iznenađujuće, Latvija je zatražila samo 1,8 milijardi eura od 2 milijarde eura za koje EU procjenjuje da će joj biti na raspolaganju u bespovratnim bespovratnim sredstvima. Bruegel ukazuje da Nizozemska nije donijela konačnu odluku.

Što se tiče udjela sredstava za oporavak koji bi se morao vratiti proviziji, Rumunjska je potpisala do svoje maksimalne kreditne linije od 15 milijardi eura, a Italija nije daleko, jer je do danas zatražila zajmove vrijedne 122,6 milijardi eura od 122,8 milijardi eura koliko je iznosila komisija očekuje ponuditi. Četiri su zemlje zauzele oprezniji pristup, a Poljska traži 12,1 milijardu eura od predviđenog paketa zaduživanja od 34,8 milijardi eura,Slovenijatražeći 700 milijuna eura od 3,2 milijarde eura, a Portugal se sprema povući samo 2,7 milijardi eura od predviđenog prekoračenja od 14,2 milijarde eura.

Grčka je, naprotiv, tražila od EU zajmove u vrijednosti od 12,7 milijardi eura, unatoč tome što joj je ponuđeno samo oko 12,4 milijarde eura kredita.