Agrivoltaics održava ili poboljšava kvalitetu krme, nalazi studije

Istraživački tim sa Sveučilišta u Minnesoti u Sjedinjenim Američkim Državama istraživao je utjecaj agrivoltaičnih nizova na prinos i hranjivu kvalitetu trava i mahunarki za ispašu mliječne stoke.

"Ova je studija među prvima koja je procijenila biomasu krme i kvalitetu krme za više vrsta trava i mahunarki uzgojenih pod različitim dizajnom agronaponskih solarnih polja u sustavu ispaše i mlijeka", rekao je dopisni autor Bradley J. Heins za pv magazine. "Željeli smo utvrditi kako intenzitet sunca i konfiguracija solarnih panela utječu na prinos i kvalitetu hrane za stočnu hranu. Potrebno nam je više istraživanja o tome što uzgajati ispod solarnih panela, a ovo su neka od ranih istraživanja koja daju smjernice poljoprivrednicima i onima koji razvijaju solarnu energiju o tome što saditi."

Dodao je da njegov tim planira proširiti istraživanje u nadolazećem ljetu i istražiti okomite dvoslojne solarne ploče. "Usporedit ćemo ih s uobičajenom solarnom instalacijom postavljenom na zemlju za ispašu stoke. Stvarno ćemo pogledati ekonomičnost različitih konfiguracija solarnih nizova", rekao je. "Također ćemo procijeniti dugoročne-izvedbe životinja i ponašanje na ispaši u agronaponskim sustavima."

Usjevi su posađeni ispod PV mjesta od 30 kW, PV mjesta od 50 kW i jednog kontrolnog mjesta u blizini sveučilišta.

Solarna lokacija od 30 kW imala je fiksne solarne nizove postavljene na 35 stupnjeva južno, dok je lokacija od 50 kW bila kvadratnog-oblika, s ravnim-gornjim nizom pomoću reflektora. Na oba mjesta, paneli su postavljeni 2,5 do 3,0 m od tla. Niti jedna stoka nije smjela pasti niti jednu od pokusnih parcela tijekom studije, koja je provedena od svibnja 2022. do rujna 2022. i od svibnja 2023. do rujna 2023.

Krmno bilje uključivalo je lucernu, poljski grašak, livadsku vlasulju, voćnjaka, crvenu djetelinu, smeđi srednji sirak-sudansku travu i bijelu djetelinu. Nadalje, raspon usjeva uključivao je tri mješavine-i-mahunarki s lucernom, crvenom djetelinom ili bijelom djetelinom. Uzorci krme rezani su tri puta godišnje, kada su krmiva dosegla visinu od približno 25-35 cm, što je odgovaralo preporučenoj visini za mliječne krave u laktaciji.

Uzorci su sušeni na 60 C 99 sati kako bi se odredila koncentracija suhe tvari, a dva 2 uzorka sa svake parcele nasumično su odabrana za botanički sastav. Zatim su poslani u laboratorij, gdje su analizirani na sirove proteine, vlakna neutralnog deterdženta, vlakna kiselog deterdženta, koncentracije minerala i probavljivost vlakana neutralnog deterdženta u ukupnom-traktu (TTNDFD).

Analiza je pokazala da je biomasa krme bila niža na solarnom mjestu od 50 kW (3.223 kg/ha) nego na solarnom mjestu od 30 kW (8.968 kg/ha) i kontrolnom pašnjaku (9.987 kg/ha). Krmiva od 50 kW imala su veći udio sirovih bjelančevina na bazi suhe tvari, 23,8%, u usporedbi s 20,1% na mjestu od 30 kW i 18,2% na kontrolnom pašnjaku. Krmiva od 50 kW također su imala veći TTNDFD, od 54,4%, u usporedbi s 52,3% na mjestu od 30 kW i 49,1% na kontrolnom pašnjaku.

"Rezultati su pokazali da se kvaliteta krme može održati ili čak poboljšati u agronaponskim sustavima", zaključio je Heins. "Nismo zapravo znali što očekivati. Ali otkrili smo da trave – odnosno voćnjak i livadna vlasulja – imaju veliku proizvodnju biomase ispod solarnih panela u usporedbi s uzgojem na običnom pašnjaku."

Rezultati su se pojavili u "Agrivoltaic arrays and effects of forage biomas and nutritive value of grasses and legumes for grazing dairy cattle", objavljenom u JDS Communications. U istraživanju su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta Minnesota i Sveučilišta New Hampshire.